Artemida

Artemida je božanstvo čijem se imenu, kao i Apolonovu, pripisuje maloazijsko podrijetlo. U grčkom svijetu smatrana je gospodaricom divlje prirode, planinskih pašnjaka i šuma, zatim lova i životinja, a prvobitno još i božanstvom mjesečeva svjetla te zaštitnicom ženske mladosti.  Kći Zeusa i titanke Lete, ujedno i sestra (blizanka) boga svjetlosti i sunca Apolona, također je, poput svojega slavnog brata, rođena na otoku Delu, premda se kao mjesta njezina rođenja spominju još i Likija te gaj Ortigija, a također i  mjesto u blizini Efeza, grada kojemu je u susjedstvu Artemidi bilo podignuto glasovito svetište, impozantni hram Artemizion, koji je smatran jednim od sedam čuda starog svijeta.

Prema mitološkim zapisima rođena je neposredno prije nego što je na svijet došao brat blizanac Apolon, na otoku na kojemu je Leto bila prisiljena potražiti utočište, skrivajući se pred ljubomornom Herom, odnosno nemani Pitonom. Od oca Zeusa zatražila je da ju podari vječnim djevičanstvom, a od oca je na dar dobila i luk te tobolac sa strijelicama. Darovani srebrni luk i tobolac sa strijelicama po narudžbi su za nju iskovali kiklopi na otočju Lipari, dok joj je Pan darovao lovačke pse. Smatralo se, također, da je  posjedovala kočije s upregnutim jelenima, kao i baklju. Bila je vrlo osvetoljubiva, a odlikovala se i iznimnom strogošću, što vrlo dobro ilustrira podatak da je zbog uvrede nanesene majci zajedno s bratovom poubijala brojnu djecu ponosne tebanske kraljice Niobe. U Trojanskom ratu i ona je, poput brata blizanca, bila na strani Trojanaca, a osobito se isticala naklonošću prema mitskim ratnicama, ratobornim Amazonkama.