Afrodita

Afrodita

Afrodita je božanstvo koje nadasve utjelovljuje ljepotu ženskog tijela, odnosno putenu ljubav i ljubavnu čežnju. Homer u „Ilijadi“ iznosi mišljenje da su joj roditelji bili Zeus i božica kiše Diona, dok je prema pjesniku Heziodu, odnosno njegovu djelu „Postanak bogova“ („Teogonija“), 

Afrodita bila rođena iz morske pjene: na takvo podrijetlo upućuje i početak njezina imena, afrós = pjena! Prema istoj mitološkoj priči, morsku pjenu oplodile su genitalije prethodno osakaćena boga neba Urana, koje su plutale uzburkanim morem. Netom rođeno božanstvo more je na školjci najprije odvelo do žala otoka Kitere, zbog čega u „Odiseji“ Homer nju naziva A. Kiterejom. Na kopno je, ipak, prvi put stupila na južnoj obali Cipra u blizini grada Pafa (Pafos), mjestu gdje je kasnije bilo podignuto poznato Artemidino svetište. Njezin izlazak iz mora prema legendi je popratilo cvjetanje zemlje kojom je božanstvo koračalo. Ljupke Hore, čuvarice ulaznh vrata na Olimp, personifikacije godišnjih doba i zagovornice reda i prirodnih zakonitosti, kćeri Zeusa i Temide, Afroditu su spremno prihvatile te joj na glavu stavile zlatni vijenac, nakon čega su ju odjenule i raskošno okitile. Nedugo zatim Afrodita se, međutim, zaputila do svojega konačnog odredišta na Olimpu.

Zeus je lijepoj Afroditi za zakonita muža odabrao svojega i Herina sina, neuglednog i šepavog boga vatre i kovanja Hefesta. Taj neželjeni, Artemidi nametnuti brak,  nije, nju nije omeo u održavanju ljubavnih veza s nizom besmrtnika, a nerijetko su to bili i obični smrtnici. Održavala je, primjerice, strastvenu vezu s bogom rata Aresom  -  o tomu je  prevarenog muža obavijestio bog sunčeva svjetla Helije  –  a iz te ljubavne veze imala je i nekoliko djece, sinove Dejma i Foba, kćer Harmoniju, a vrlo vjerojatno još i Erosa i Anterosa. Iz njezine ljubavne veze s glasnikom bogova Hermesom rođen je bio ljepuškasti mladić Hermafrodit, koji je voljom bogova i nimfe Salmakide bio feminiziran. Božanstvo plodnosti Prijap plod je Afroditine veze s bogom vina Dionizom. Poput Apolona i Artemide i Afrodita je, kao Enejima majka, u Trojanskom ratu bila na strani Trojanaca, a osobito je bila naklonjena Prijamovu sinu Parisu.

Afroditin hram u Turskoj

Prema legendi, u njezinu nadmetanju u ljepoti s Herom i Atenom - nakon što je prethodno Parisu Hermes povjerio nezahvalnu ulogu suca -  trojanski junak trebao je presuditi koja od njih je  najljepša među besmrtnicama. Zlatnu jabuku namjenjenu pobjednici Paris je predao Afroditi. Ona mu se odužila pomogavši mu da u Troju povede lijepu Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja, za koju je vladalo mišljenje da je najljepša među smrtnicama. Prema Homeru to je bio razlog izbijanju dugotrajnog Trojanskog rata.